Giuseppina Martinuzzi (1844.–1925.), učiteljica i revolucionarna književnica iz Labina, jedna je od prvih socijalistica. Iako potječe iz dobrostojeće obitelji, čitav je svoj život posvetila širenju ideja socijalizma i borbi protiv nepravde. Za poziv učiteljice odlučila se kako bi svojim radom pomagala siromašnoj djeci labinskih rudara i seljaka čiju je bijedu promatrala još od malih nogu. Prozvana je “učiteljicom siromašnih”, istakla se kao žestoki zagovaratelj uvođenja obaveznog obrazovanja, no njezino se društveno i političko djelovanje nije ovdje zaustavilo – početkom 20. stoljeća, Martinuzzi prihvaća ideje socijalizma i piše svoje najpoznatije djelo, socijalnu poemu “Ingiustizia” (“Nepravda”). Continue reading Sjećanje na istarsku revolucionarku
Category: Obrazovanje
Sjećanje na drugaricu
Na današnji dan obilježavamo treću godišnjicu smrti Ivane Hoffmann, prve žene iz zapadne Europe koja je ne žaleći i ne štedeći svoj život poginula boreći se u redovima Marksističko-lenjinističke komunističke partije (MLKP) protiv krvoločnih bandi tzv. Islamske države u Siriji. Drugarica poznata pod ratnim imenom Avaşin Tekoşin Güneş se s drugim kurdskim borkinjama prije tri godine našla u žarištu unakrsne paljbe i pala u herojskoj borbi. Rođena je u Njemačkoj 1. rujna 1995., a sa svojih 19 godina odlučila je otići u slobodnu regiju Rojavu kako bi branila revoluciju i humanizam i kako bi se borila za slobodu rame uz rame s potlačenima. Slava joj!
Revolucionarna baza i samoobrana: primjer Crnih pantera
Ovaj tekst je nastao na temelju opširnije analize Komunističke izgradnje (Kommunistische Aufbau), naše sestrinske grupe iz Njemačke. Analiza je skraćena i prilagođena, ali je politička linija ostala ista.
Uspon Donalda Trumpa na vlast početkom ove godine ojačao je utjecaj njegovih saveznika, grupa rasista koje želi poništiti pozitivne promjene nastale kroz desetljeća crnačke borbe. Ali američkim Crncima nije bilo puno bolje čak ni kad su imali “svog” predsjednika. Nasilje i siromaštvo je ono što obilježava njihov život od kad su im preci oteti da rade kao robovi na plantažama. Danas se ponovo priča o potrebi da se organizira borba protiv takve situacije, a za nju je važno učiti iz prošlih primjera, poput poznatih Crnih pantera čije iskustvo može biti korisno svim potlačenima diljem svijeta. Continue reading Revolucionarna baza i samoobrana: primjer Crnih pantera
1917.: Bez žena nema revolucije
Prije sto godina, revolucija u Rusiji je zauvijek promijenila povijest svijeta. Bez nje se ne bi raspala stara kolonijalna carstva, ne bi postojala radnička i socijalna prava kao ni dobar dio onog što danas smatramo tekovinama civilizacije. Sada, kada je izgubljeno dosta toga što je izboreno u Oktobru, vidimo kako polako gubimo i stvari koje su generacijama radnika prije nas bile normalne. Ništa od toga njima nije palo s neba, sve je teškom mukom izboreno, a Revolucija je bila jedan od vrhunaca borbe. Kad se o ovom priča, često se zaboravlja na ulogu radnica u svemu ovome, zato svoj tekst za sto godina Revolucije posvećujemo baš ovoj temi. Continue reading 1917.: Bez žena nema revolucije
Naxalbari – 50 godina pobune
Oružani ustanak u selu Naxalbari od prije 50 godina temelj je revolucionarnog pokreta u Indiji. Indijski revolucionari se u čast tog događaja nazivaju naksalitima i najveća su prijetnja indijskom režimu. Od zahtjeva za zemljom ovaj ustanak se razvio u politički pokret čiji se utjecaj danas rasprostire na tisuće kvadratnih kilometara. U zemlji koja razvija vlastiti svemirski program milijuni ljudi su polupismeni, gladni i bez minimalnih sredstava za život. Indija se voli nazivati najvećom demokracijom na svijetu iako i dalje postoji kastinski sustav zbog kojeg su ljudi u ropstvu. Continue reading Naxalbari – 50 godina pobune
Tko je bio Joe McCann?
Grad Belfast u Sjevernoj Irskoj je 15. travnja 1972. godine eksplodirao u velikoj pobuni. Podignute su barikade, cijeli kvartovi su oslobođeni, a okupacijska sila Velike Britanije kasnije je prijavila kako je samo tog dana pretrpjela više stotina napada, što oružanih, što kamenjem i drugim predmetima. Povod za ustanak u kojem su sudjelovali i oni otprije politički aktivni i klinci koji su prvi puta u ruke uzeli molotovljev koktel bila je vijest da su britanski specijalci ranije tog dana u zasjedi ubili “Velikog Joea McCanna”, najtraženiju osobu na britanskom popisu i lokalnog heroja radničke klase. Nakon tri dana uličnih borbi, obitelj je dobila njegovo tijelo, a na sprovodu se pojavilo preko pet tisuća ljudi koji su ga u vječnost ispratili uz oružanu pratnju njegovih suboraca. Continue reading Tko je bio Joe McCann?
Kızıldere: rodno mjesto revolucije u Turskoj i Kurdistanu
Kako je malo tursko selo promijenilo povijest
U većini zemalja, pojava revolucionarnog pokreta vezana je uz krajeve svjetskih ratova. Nakon Prvog svjetskog rata su na krilima Oktobra nastale komunističke partije u većini zemalja Europe te su pokrenute brojne iako kratkotrajne revolucije poput one u Mađarskoj ili Njemačkoj. Continue reading Kızıldere: rodno mjesto revolucije u Turskoj i Kurdistanu
Čuvanje obraza radničkog nogometa
Nogomet je sport koji je dugo bio povezan s radničkim pokretom. U novije vrijeme ta se veza izgubila i danas se nogomet pokušava distancirati od “politike”, a navijači često ističu parole poput “ultras no politica”. Talijanski lučki grad Livorno je oaza za sve one koji politiku žele na tribinama, ali ne politiku različitih gazda koji se sukobljavaju, nego narodnu i revolucionarnu politiku. Continue reading Čuvanje obraza radničkog nogometa
Kako su izbori poslužili zagrebačkim komunistima
Za vrijeme svakih novih izbora režim se svojski trudi privući što više ljudi na glasanje. Sve strukture vlasti tada se uključe u proces uvjeravanja da naš glas stvarno o nečem odlučuje. Svi ideološki aparati od medija do škola počnu govoriti o građanskoj dužnosti, političari dolaze među ljude i svašta im obećaju, a iz javnog prostora neprestano se poziva da izađemo na izbore, sve kako bi se održala i legitimirala buržoaska vladavina. Nakon što se izbori završe i nastavi s politikom služenja kapitalu, gubimo svaku mogućnost da putem Sabora poništimo štetne odluke, a nemamo mogućnost ni da smijenimo političare zbog njihovih odluka. Continue reading Kako su izbori poslužili zagrebačkim komunistima
Nakon Cháveza…
Prošla je godina dana od smrti Huga Cháveza, ali njegov bolivarski projekt ga je nadživio, iako uz velike izazove. Prošlogodišnji izbori i aktualni prosvjedi pokazuju kako bez Chávezove karizme neće biti lako održavati konstantnu visoku potporu vlastima. Dok dio opozicije nastoji mahati zastavom mrtvog Cháveza protiv aktualnog predsjednika Madura i na taj način se predstaviti kao umjerena čavistička opcija, drugi dio opozicije upušta se u pokušaje nasilnog destabiliziranja vlade. Iako se u Venecueli svakako ima razloga prosvjedovati, aktualni prosvjedi okupljaju samo vrlo specifične dijelove društva i vrlo specifična naselja, tj. jasno odijeljene bogate kvartove i studentsku populaciju, a sukobi se uglavnom odvijaju između tih prosvjednika i stanovnika sirotinjskih kvartova i njihovih organizacija. Continue reading Nakon Cháveza…
Kako danas gledati prošle socijalizme?
Svatko tko danas raspravlja ili razmišlja o socijalizmu kao mogućoj alternativi ovom sustavu, morao se susresti sa energičnim odbacivanjem socijalizma kao neuspješnog, nefunkcionalnog i neslobodnog. Ovakve definicije socijalizma kao “carstva zla” iza “željezne zavjese” puno nasljeđuju od hladnoratovske retorike nastale na drugoj strani koja je sebe definirala kao “slobodni svijet”. Nakon “raspada” socijalističkih režima ništa nije bilo lakše nego uzeti te političke promjene kao konačni dokaz kako je socijalizam promašena utopija, čak i ako je dobronamjeran. Ideolozi sustava u kojem živimo toliko su cinični da nas čak ni ne pokušavaju uvjeriti da je ovaj sustav dobar, već se zadovoljavaju time da nas uvjere kako alternativa nije bolja. Continue reading Kako danas gledati prošle socijalizme?
Vratimo duh revolucije
Danas je obljetnica Oktobarske revolucije – događaja koji je zauvijek promijenio svijet. Neposredno nakon tog prvog uspješnog obaranja diktature kapitala, barikade sa crvenim zastavama nikle su po cijeloj Europi, a sljedećih osamdeset godina nije bilo kapitalista u svijetu koji nije drhtao pred opasnošću od komunista u halama svoje tvornice. Uz sve opravdane primjedbe koje možemo i trebamo reći na promašaje revolucionarnog pokreta dvadesetog stoljeća upravo je on (a ne netko drugi) narode Europe oslobodio od fašizma, narode bivših kolonija od ropstva, radnike Istoka izbavio iz tisućljetnog blata i siromaštva, a radnicima Zapada omogućio da uživaju “državu blagostanja” kojom je kupovan njihov mir. Continue reading Vratimo duh revolucije
Antikristi i masoni…
Teorije zavjere obično imaju istu priču – sve društvene probleme uzrokuje grupa zavjerenika koja tajno kontrolira naše živote. U različitim varijantama ove priče mijenjaju se uglavnom samo glavni likovi, tj. zli zavjerenici. U novije vrijeme to su likovi posuđeni iz horora i znanstvene fantastike kao što su “gušteri” ili izvanzemaljci, no puno prije njih bili su masoni. Nedavna izložba “antimasonskih plakata” daje nam jedinstven uvid u povijesnu ulogu teorije o masonima. Tekst je prethodno objavljen u posljednjem broju našeg časopisa “Revolucija”. Continue reading Antikristi i masoni…
August Cesarec: Za vječan Prvi maj
Gladio – kako je NATO koristio fašiste u borbi protiv revolucije u Europi
Još jedan tekst iz časopisa “Revolucija” donosi priču o “slobodnom svijetu” u vrijeme Hladnog rata koju će vam tranzicijski ideolozi “totalitarizma” uvijek prešutjeti.
Marksisti-lenjinisti su uvijek tvrdili kako fašizam nije neki nezavisan pokret koji ima neku svoju specifičnu ideologiju. Suprotno liberalnim mitovima kako postoji parlamentarna demokracija i kapitalizam s jedne, te “totalitarizmi” ili “ekstremizmi” s druge strane, fašizam je uvijek služio samo kao posljednje sredstvo obrane kapitalizma od revolucije. Mussolini dvadesetih i Hitler tridesetih nisu došli na vlast kada je “narod poludio” kako to vole prikazivati liberali, nego kad je vladajuća klasa zaključila da jedino “čvrsta ruka” fašizma može spriječiti dolazak komunista na vlast. Prijelomni trenutak Hitlerove karijere, tajna njegovog uspjeha, nisu bili ni jedni izbori, ni jedan prosvjed ili parada, nego njegov tajni sastanak i savezništvo s tada vodećim industrijalcima Njemačke, Alfredom i Gustavom Kruppom. I obje strane saveza toga su bile potpuno svjesne. Continue reading Gladio – kako je NATO koristio fašiste u borbi protiv revolucije u Europi
Tko je bio Pierre Overney?
Povodom 41. obljetnice ubojstva Pierrea Overneya, objavljujemo priču o njegovoj žrtvi i pokretu kojem je pripadao, a čiju tradiciju i mi slijedimo. Tekst iz prvog broja našeg časopisa “Revolucija”.
Godina 1968. jedan je od najsnažnijih revolucionarnih simbola. Nigdje ta godina ne znači više nego u Francuskoj, u kojoj su te godine prvo studentska, a onda i radnička pobuna do temelja uzdrmali sistem. Ti pokreti bili su i prvi značajniji nastup jednog novog revolucionarnog pokreta koji je bio razočaran u kompromisersku i foteljašku politiku Komunističke partije i teorijski revizionizam u Sovjetskom savezu, tražio je povratak revolucionarnom marksizmu-lenjinizmu, a inspirirao se Kulturnom revolucijom u Kini. Continue reading Tko je bio Pierre Overney?
Kako danas čitati legendarni Komunistički manifest?
Povodom 165. obljetnice prvog izdanja “Komunističkog manifesta” objavljujemo tekst koji je nedavno izašao u prvom broju našeg novog časopisa “Revolucija”.
Komunistički manifest je uz Kapital sigurno najpoznatija Marxova knjiga. Zbog lake dostupnosti knjige (gotovo u svakoj knjižnici i antikvarijatu, kao i na mnogim mjestima na internetu) mnogi će uzeti upravu ovu knjigu u potrazi za brzim i kratkim odgovorima na pitanja što je to komunizam. Ako su tako postupili, mogli bi se razočarati što tekst ne pruža kratke upute ili uvod u revolucionarnu ideologiju. Continue reading Kako danas čitati legendarni Komunistički manifest?
Stopama Gupčevih puntara
Prije točno 440 godina kmetska vojska izgubila je bitku kod Stubice. Tim porazom završila je Hrvatsko-slovenska seljačka buna 1573., jedan od najvažnijih događaja u povijesti obje zemlje. Vođa bune Ambroz (Matija) Gubec, tjedan dana kasnije je pogubljen nakon brutalnog mučenja u Zagrebu, ali njegova slava ga je nadživjela. I nakon gotovo pola milenija – Gubec i njegovi puntari (pobunjenici) ostaju jedan od najvažnijih simbola otpora i borbe za socijalnu pravdu u Hrvatskoj i Sloveniji. U međuvremenu, Gubec i Seljačka buna dobili su svoje ulice, trgove, škole, KUD-ove i sportske klubove. Time se ovu važnu pobunu pokušava pretvoriti u turističku atrakciju, bezazlen događaj čije nam iskustvo ništa ne govori o suvremenoj Hrvatskoj. Continue reading Stopama Gupčevih puntara
Mihovil Pavlek Miškina: Matija Gubec
80 godina Antifašističke akcije
10. srpnja 1932. u Njemačkoj je održan prvi skup nove organizacije koja se zvala Antifašistička akcija. Osnivanje te organizacije rezultat je dugih nastojanja Komunističke partije Njemačke (KPD) da omogući jedinstvo radničkih organizacija, komunista, socijalista i sindikata u otporu rastućem nacizmu koji je postojao sve opasnije oružje kapitala u borbi protiv radnika. Osnivanje AFA je izravna reakcija na napad na komuniste koji su dan prije izvele grupe nacista, a organizacija slijedi tradiciju radničkih grupa kao što su Borbeni savez Crvena fronta (RFB) i Borbeni savez protiv fašizma (KGF) koje su ranije organizirali komunisti da bi branili radničke kvartove od napada nacista. Continue reading 80 godina Antifašističke akcije