Čileanski 11. rujna i naše gore list

Čovjek sa slike je Čedomil Laušić Glasinović, čileanski marksist-lenjinist dalmatinskih korijena. Rođen je u Punta Arenasu, gradu na samom jugu zemlje u kojem polovinu stanovništva i danas čine potomci hrvatskih radničkih obitelji. Studirao je agronomiju i kao student se priključio organizaciji MIR (Pokret revolucionarne ljevice) koja je na vrhuncu brojala 10.000 članova te se zalagala za oružanu borbu protiv SAD-u odane desničarske vlade u šezdesetima. Godine 1970. Čile na izborima dobiva prvog socijalističkog predsjednika u povijesti, Salvadora Allendea, kandidata liste Narodnog jedinstva, koalicije komunista, socijaldemokrata itd. Continue reading Čileanski 11. rujna i naše gore list

Marcus Klingberg: sudbina židovskog revolucionara

U posljednjem intervjuu koji je dao 2014., godinu dana prije smrti, 95-godišnji izraelski liječnik epidemiolog Marcus Klingberg izjavio je: “ja sam bio i ostao komunist […] Sovjetskom Savezu svi dugujemo za to što je oslobodio Svijet od nacista”. Zbog tog svog “duga”, Markus je trpio mučenja, batine i dvadeset godina robije. Da bismo razumjeli njegovu revolucionarnu sudbinu i njegovu nepokolebljivu predanost, moramo se vratiti povijesti židovskog naroda u Istočnoj Europi, i njegovoj ulogu u radničkom pokretu u prošlom stoljeću. Continue reading Marcus Klingberg: sudbina židovskog revolucionara

Kerestinec: Slava palim drugovima

O razmjerima terora koji je u Kraljevini Jugoslaviji bio uperen protiv boraca za demokraciju najbolje svjedoče zatvorske ćelije pune političkih zatvorenika, prije svega komunista. U jednoj od zatvorskih ustanova, logoru Kerestinec nedaleko Zagreba, bilo je zatočeno više od stotinu partijskih aktivista koji su se u vremenu diktature borili za prava radnog naroda i protiv eksploatacije gradskog i seoskog proletarijata. Među njima bilo je radnika, učitelja, književnika, novinara itd… Uoči nacističke okupacije i uspostave fašističkog režima tzv. Nezavisne države Hrvatske, političke elite nisu željele ukinuti logor i pustiti političke zatvorenike. Continue reading Kerestinec: Slava palim drugovima

Vlado Dapčević 1917.-2001.

Točno sedamnaest godina od njegove smrti treba nešto reći o liku i djelu Vlade Dapčevića. Kada se govori o povijesti revolucija i dosezima radničkih borbi, često se prevelik dio pažnje daje pojedinim ličnostima i manje ili više točnim stereotipima koji ih prate. Tako dolazimo u opasnost da revoluciju blesavo tumačimo kao površan proces kojeg pokreću veliki vođe i nadljudi pa iz vida izgubimo činjenicu da se radi o kolektivnim borbama. Borbama koje su iznijeli nebrojeni potlačeni koji su u te bitke ugradili ogroman dio sebe ili svoje živote.

Ipak, teško je u našoj povijesti pronaći osobu koja na bolji način utjelovljuje komunističku ideju od Vlade Dapčevića. Continue reading Vlado Dapčević 1917.-2001.

Sjećanje na istarsku revolucionarku

Giuseppina Martinuzzi (1844.–1925.), učiteljica i revolucionarna književnica iz Labina, jedna je od prvih socijalistica. Iako potječe iz dobrostojeće obitelji, čitav je svoj život posvetila širenju ideja socijalizma i borbi protiv nepravde. Za poziv učiteljice odlučila se kako bi svojim radom pomagala siromašnoj djeci labinskih rudara i seljaka čiju je bijedu promatrala još od malih nogu. Prozvana je “učiteljicom siromašnih”, istakla se kao žestoki zagovaratelj uvođenja obaveznog obrazovanja, no njezino se društveno i političko djelovanje nije ovdje zaustavilo – početkom 20. stoljeća, Martinuzzi prihvaća ideje socijalizma i piše svoje najpoznatije djelo, socijalnu poemu “Ingiustizia” (“Nepravda”). Continue reading Sjećanje na istarsku revolucionarku

Sjećanje na drugaricu

Na današnji dan obilježavamo treću godišnjicu smrti Ivane Hoffmann, prve žene iz zapadne Europe koja je ne žaleći i ne štedeći svoj život poginula boreći se u redovima Marksističko-lenjinističke komunističke partije (MLKP) protiv krvoločnih bandi tzv. Islamske države u Siriji. Drugarica poznata pod ratnim imenom Avaşin Tekoşin Güneş se s drugim kurdskim borkinjama prije tri godine našla u žarištu unakrsne paljbe i pala u herojskoj borbi. Rođena je u Njemačkoj 1. rujna 1995., a sa svojih 19 godina odlučila je otići u slobodnu regiju Rojavu kako bi branila revoluciju i humanizam i kako bi se borila za slobodu rame uz rame s potlačenima. Slava joj!

Tko je bio Joe McCann?

joeGrad Belfast u Sjevernoj Irskoj je 15. travnja 1972. godine eksplodirao u velikoj pobuni. Podignute su barikade, cijeli kvartovi su oslobođeni, a okupacijska sila Velike Britanije kasnije je prijavila kako je samo tog dana pretrpjela više stotina napada, što oružanih, što kamenjem i drugim predmetima. Povod za ustanak u kojem su sudjelovali i oni otprije politički aktivni i klinci koji su prvi puta u ruke uzeli molotovljev koktel bila je vijest da su britanski specijalci ranije tog dana u zasjedi ubili “Velikog Joea McCanna”, najtraženiju osobu na britanskom popisu i lokalnog heroja radničke klase. Nakon tri dana uličnih borbi, obitelj je dobila njegovo tijelo, a na sprovodu se pojavilo preko pet tisuća ljudi koji su ga u vječnost ispratili uz oružanu pratnju njegovih suboraca. Continue reading Tko je bio Joe McCann?

Kızıldere: rodno mjesto revolucije u Turskoj i Kurdistanu

Kako je malo tursko selo promijenilo povijest

kizildere

U većini zemalja, pojava revolucionarnog pokreta vezana je uz krajeve svjetskih ratova. Nakon Prvog svjetskog rata su na krilima Oktobra nastale komunističke partije u većini zemalja Europe te su pokrenute brojne iako kratkotrajne revolucije poput one u Mađarskoj ili Njemačkoj. Continue reading Kızıldere: rodno mjesto revolucije u Turskoj i Kurdistanu

Tko je bio Pierre Overney?

Sprovod Pierrea OverneyaPovodom 41. obljetnice ubojstva Pierrea Overneya, objavljujemo priču o njegovoj žrtvi i pokretu kojem je pripadao, a čiju tradiciju i mi slijedimo. Tekst iz prvog broja našeg časopisa “Revolucija”.

Godina 1968. jedan je od najsnažnijih revolucionarnih simbola. Nigdje ta godina ne znači više nego u Francuskoj, u kojoj su te godine prvo studentska, a onda i radnička pobuna do temelja uzdrmali sistem. Ti pokreti bili su i prvi značajniji nastup jednog novog revolucionarnog pokreta koji je bio razočaran u kompromisersku i foteljašku politiku Komunističke partije i teorijski revizionizam u Sovjetskom savezu, tražio je povratak revolucionarnom marksizmu-lenjinizmu, a inspirirao se Kulturnom revolucijom u Kini. Continue reading Tko je bio Pierre Overney?

Nasljeđe Vlade Dapčevića

VladoNa današnji dan prije točno deset godina umro je Vlado Dapčević, najpoznatiji komunist, politički zatvorenik bivše Jugoslavije, čovjek čije političko nasljeđe živi i dalje i u našoj organizaciji iako je osnovana sedam godina nakon njegove smti. Iako je Vlado dobar dio svoje aktivističke karijere proveo u zatvoru, uspio je svojim beskompromisnim stavovima i svojom dosljednom borbom protiv oportunizma u komunističkom pokretu ostaviti časno nasljeđe revolucionarnom pokretu na prostoru bivše Jugoslavije. Kao jedan od onih komunista koji su se politički kalili u najtežim vremenima monarhističke diktature prve Jugoslavije, Vlado je prezirao karijerizam i sebičnost u partiji. Zbog toga je ulazio u stalne sukobe s vrhom partije kad god bi u njemu primjetio znakove korupcije. No ti sukobi nisu sprječavali Vladu da uvijek bude u prvim redovima, bilo na ulici u demonstracijama, bilo u planinama s partizanima. Continue reading Nasljeđe Vlade Dapčevića