Category: Radničke vijesti

Pojava građevinske industrije u Hrvatskoj vezana je uz proizvodnju opeke, crijepa i cementa krajem 19. stoljeća, da bi se ostala građevinska industrija (betonski proizvodi, proizvodi od drva i plastike) razvila tek nakon Drugog svjetskog rata. Glavno obilježje građevinske industrije u socijalizmu bio je porast broja zaposlenih u građevinskoj industriji, prije svega zbog izgradnje društvenih stanova i poduzeća. Iako se ponekad apsolutni broj zaposlenih smanjivao, udio građevinskih radnika u ukupnom broju radnika gotovo uvijek se povećavao sve do krize sredinom osamdesetih godina. Tako je građevinska industrija 1987. godine zapošljavala 139.000 radnika što je bio udio od 8,5% u ukupnom broju radnika. Prije devedesetih godina djelovalo je 16 velikih proizvođača predgotovljenih betonskih elemenata, 47 većih proizvođača opeke i crijepa te oko 160 obrtničkih poduzeća. Continue reading Radničke vijesti 10: uništavanje građevinske industrije

Viadukt je još jedna tvrtka čije je zlatno doba bilo za vrijeme gradnje autocesta. Nakon što je gradnja prestala, počeli su se gomilati dugovi i afere. A afere počinju još u devedesetima. Prva istraga se ticala kupnje 24 kamiona. Sumnjalo se kako su kamioni nabavljeni iz Jugoslavije. Taj slučaj je okončan podizanjem kaznene prijave za zloporabu položaja i ovlasti, krivotvorenje službene isprave i kršenje sankcija protiv Jugoslavije. Drugi put policija je češljala poslovanje tvrtke po prijavi zaposlenika koji su ukazivali na nezakonitosti u poslovanju. Postoji čak i nalaz Porezne uprave iz 2002. godine o “Viaduktu”, u kojem se utvrđuje utaja poreza u iznosu od 24 milijuna kuna. Continue reading Sve afere Viadukta

Priča o Coningu – najpoznatijoj građevinskoj firmi u varaždinskoj okolici – je priča usko vezana uz političku karijeru Radimira Čačića. Devedesetih godina počinje se baviti politikom i jedan je od suosnivača HNS-a. To mu je omogućilo da iskoristi promjenu zakona iz  1989. godine čime je za 750.000 maraka kupio 25% dionica poduzeća „Zagorje“. Uskoro dijelu radnika za koje tvrdi da su neradnici i alkoholičari daje otkaz. U pretvorbi i privatizaciji nezakonito je prisvojio Coning i sredinom 1991. godine u Izraelu ulazi u „posao stoljeća” gdje počinje izgradnju 1294 stana. Posao je trajao sve do listopada sljedeće godine kada se povukao i vratio u Hrvatsku ostavljajući iza sebe milijunske dugove. Continue reading Coning – Čačićeva pljačka varaždinskog diva

Prošlost, a vjerojatno i budućnost Osijek-Koteksa jako je slična svim ostalim velikim građevinskim poduzećima u Hrvatskoj. Ogroman rast prihoda počinje potpisivanjem sporazuma iz 2005. godine između Konstruktora, Viadukta, Cesta Varaždin, austrijskog Strabaga te Zagorje Tehnobetona u jednoj poslovnoj udruzi, a Hidroelektre-niskogradnje, Ingre, Kamen Ingrada, GP Dubrovnika i Osijek-Koteksa u drugoj. Oni se ugovorom međusobno obvezuju kako će se dogovarati i dijeliti poslove u cestogradnji. Uglavnom se tu radi o državnim javnim natječajima. Zlatno doba tih građevinskih poduzeća bilo je u vrijeme vladavine Ive Sanadera. U ekspanziji cestogradnje veliki dobitnik bio je i Osijek-Koteks. Rekordne prihode ostvarili su 2008. godine, čak 1,5 milijardi kuna. Continue reading Propast Osijek-Koteksta

Zagorje Tehnobeton, do prije nekoliko godina jedna od najjačih građevinskih tvrtki u Hrvatskoj, zbog duga od 492 milijuna kuna prema dobavljačima početkom lipnja ove godine ušla je u proceduru predstečajne nagodbe.  Sa svojim poslovnim kapacitetima i skoro 800 zaposlenih ova tvrtka predstavlja jedan od najznačajnijih gospodarskih subjekata na području sjeverozapadne Hrvatske. U vrijeme kada je posao cvao Zagorje Tehnobeton  izvodio je najzahtjevnije građevinske radove na području Hrvatske, Mađarske, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova i Austrije.  Danas s neizvjesnim opstankom, firma gubi poslove, a radnicima kasni plaća. Continue reading Neizvjesna sudbina Zagorje Tehnobetona

Desetljeća razvoja industrije u Hrvatskoj uništena su tranzicijom. Povezana sa socijalizmom metalna se industrija gasila preko noći. Time kao da se pokušao izbrisati značaj koji je socijalizam imao na razvoj. Agresivnom propagandom uvjeravali su nas da su tvornice stvar prošlosti i da se moramo okrenuti tercijarnom sektoru. Tako je proizvodni koncept zamijenjen uslužno – trgovačkim kako bismo se približili “Zapadu”. Pritom se zaboravilo da je naš ekonomski položaj suprotan onome Zapadnih zemalja. Svoju premoć imperijalističke zemlje osiguravaju pomoću pljačke i porobljavanja naroda diljem svijeta izvlačeći profit dok je osnovu društvenog razvoja kod nas činila metalna industrija.

Socijalističkom industrijalizacijom Hrvatska je po prvi put u povijesti imala priliku za stvarnu neovisnost i za razvoj. Prije socijalizma metalna se industrija nije razvijala, dapače ona uopće nije postojala. Continue reading Radničke vijesti 09: o značaju industrije

Iako postoje začetci industrije na prostoru Siska i u 19 st, na razvoj grada presudnu ulogu imala je socijalistička industrijalizacija. Zbog svog položaja (blizina rijeke Save i okruženosti industrijskim centrima) te prirodnih bogatstava (blizina nalazišta visoko kvalitetne željezne rudače u rudniku Ljubija, BiH) Sisak je bio određen kao grad za razvoj bazne industrije, ponajviše metalurške, ali i ostalih, kemijske i energetske. Na krilima velikih socijalističkih tvornica Sisak se tako razvio iz trgovačko-obrtničkog grada u industrijski centar čije su potrebe čak premašivale postojeće kapacitete, i ljudske i infrastrukturne.

Željezara Sisak bila je jezgra razvoja. Nacionalizacijom tvornice stvoreni su uvjeti za planski razvoj postrojenja i stvaranje metalurškog giganta koji je po proizvodnji proizvoda na bazi željeza bio treći u Jugoslaviji. Continue reading Kako je propadala Željezara Sisak

Događaji oko Tvornice hidrauličkih cilindara spadaju u red tipičnih tranzicijska priča. Nakon rata tvornicu je kupio umirovljeni pukovnik Stipan Jukić, jedan u nizu poslijeratnih vojnika koji su se ubacili u poduzetničke vode. Država mu je odmah pohitala pomoći s dodatnih 6 milijuna kuna kako bi se dokapitalizirala tvornica. Hrvatska banka za obnovu i razvitak najprije je dokapitalizirala tvornicu, a onda odobrila i dodatan kredit na sedam milijuna kuna. Kasnije je taj kredit stopiran pošto se proizvodnja u tvornici nikad nakon toga nije ni pokrenula. Inače, tvornicu je osnovao “Đuro Đaković” pet-šest godina prije rata. Do rata je radila odlično i bila je veoma značajna za razvoj industrijske proizvodnje u Obrovačkom kraju nakon propalog projekta tvornice za preradu glinice. Samo u Tvornici hidrauličkih cilindara je radilo stotinjak ljuti. Continue reading Propast obrovačke Tvornice hidrauličkih cilindara

Brodogradilište Nauta Lamjana d.d. smješteno je u uvali Vela Lamjana u Kalima, na južnoj strani otoka Ugljana. Preseljeno je iz gradske luke u Zadru 1982. godine. U pustoj uvali napravljeno je tada potpuno novo brodogradilište sa svom potrebnom infrastrukturom. Otok je prvi put u svojoj povijesti dobio jedan veliki, moderni industrijski objekt u kojem su posla našle stotine otočana. U najboljim danima bilo je zaposleno šest stotina radnika (otprilike pola otočana i pola s kopna) i nekoliko stotina kooperanata. Nekoć tvrtka koja je obavljala remonte vrijedne desetke milijuna kuna i zapošljavala oko 1000 radnika, danas se uz pomoć bankarske magije našla u stečaju sa zaposlenih sedamdesetak radnika koji povrh svega niti ne primaju plaće. Continue reading Uništenje Nauta Lamjane

Krajem prošle godine Adris grupa je postala većinski vlasnik Croatia Osiguranja. Inače ta tvrtka je sa 32% udjela najveća osiguravajuća kompanija na našem tržištu. Samo u prvih devet mjeseci prošle godine ostvarila je bruto dobit od 106,7 milijuna kuna, a za isto vrijeme ostvarila je i premiju od 2,11 milijardi kuna. Sve te brojke pokazuju dobre financijske rezultate, pa prodaja Croatia Osiguranja nikako nije logična. Pogotovo jer je trenutak za prodaju došao u najgore vrijeme – tijekom financijske krize kada dionice i nekretnine vrijede manje nego ikada. No, Vladina medijska mašinerija nas već mjesecima uvjerava da je to nužnost i da ćemo ovako napokon imati ulaganja za kojima vapimo već godinama.

Continue reading Prodaja Croatia Osiguranja

U tijeku je natječaj za privatizaciju Croatia Airlines. Naime, Vlada je u listopadu 2013. donjela službenu odluku o prodaji jedinog hrvatskog avioprijevoznika, nakon što je na bubanj stavila Croatia osiguranje, HPB, jedinu preostalu banku u većinskom državnom vlasništvu, Zračnu luku Zagreb, HŽ Cargo, a u planu je i privatizacija dijela autocesta te ACI marina. Kao i u svim slučajevima prodaje državne imovine, pa tako i pri prodaji Croatia Airlinesa, Vlada uporno ponavlja mantru o potrebi za strateškim partnerom i svježim kapitalom te o privatniku kao idealnom gospodaru jer država, tobože, ne zna kako upravljati tvrtkom. Continue reading Privatizacija Croatia Airlinesa

Aktualna Vlada, umjesto da pokušava sanirati socijalnu katastrofu koju njezine ekonomske politike potpomažu, našla je novu igračku – naftu u Jadranu. Kada je sva vrijedna imovina najprije uništena, a onda privatizirana kako bi se namirili domaći tajkuni i velike strane kompanije, kada kriza, rast nezaposlenosti, svakodnevno povećanje bijede svakim danom sve više raste, političke elite rješenje ne vide u povećanju proizvodnje i zaposlenosti i zaokretu od modela koji dokazano ne funkcionira, već svakim danom možemo pročitati sve nevjerojatnije ideje izlaska iz krize, recesije, depresije ili kako god se već naziva trenutna situacija. Continue reading Naftni mokri snovi

Privatizacija HŽ Carga još je jedna priča o privatizaciji strateških državnih poduzeća, uništavanih od strane svih vlasti i njihove kompradorske politike, a sve u svrhu lakše prodaje stranim gazdama. Godine neulaganja u infrastrukturu i opremu, zapošljavanje podobnih, a nesposobnih pojedinaca, stvaranje dodatnih visoko plaćenih menadžerskih radnih mjesta, izvlačenje novca iz poduzeća, nepotrebno zaduživanje, namjerno uništavanje, luksuzno trošenje, prihvaćanje nepovoljnih poslova, preplaćivanje poslova, krađe, smanjenje obujma posla i drugo, samo su mali dio dobro uhodanog scenarija čiji je cilj stvoriti javno mišljenje u kojem se naglasak stavlja na “gubitaša“, “opasno poduzeće“, “višak radnika” itd. čime bi se olakšala privatizacija. Continue reading Uništavanje HŽ Carga