Category: Obrazovanje

Nacizam podvaljen pod identitet

Posljednjih godina u mnogim slavenskim zemljama se u supkulturi ili čak mejstrimu pojavljuju simboli koji tobože označavaju slavensku tradiciju. Ali prava priča iza mnogih od njih puno je novija. I puno mračnija.

Ljudska težnja za pripadanjem određenoj široj zajednici, za potvrđivanjem njene trajnije vrednosti i priznavanjem punopravnosti njenog učešća u civilizacijskim i kulturnim dometima čovečanstva, često se zloupotrebljava i podrvgava uskointeresnim tumačenjima koja su, u najvećoj meri, suprotna prvobitnim motivima. Continue reading Nacizam podvaljen pod identitet

Fred Hampton: It’s Class Struggle Goddammit!

 
Prije 50 godina, 4.12.1969., FBI i policija su, doslovno na spavanju, ubili Freda Hamptona, revolucionara, socijalistu, osnivača i predsjednika čikaškog odjeljenja Partije crnih pantera. Fred Hampton je tada imao svega 21 godinu, ali već se pokazao kao beskompromisni borac za pravdu, jednakost i slobodu, za to što je platio najvišu cijenu. Ovako je srčano taj 20-godišnjak govorio kapitalizmu, rasizmu i nužnosti revolucije.

I ta srčanost i dalje živi. Sva moć narodu!

Nogomet za narod

Lider laburista i mogući budući britanski premijer Jeremy Corbyn najavljuje djelomičnu demokratizaciju najvišeg ranga otočkog nogometa. Engleski Premiership daleko je najkomercijalnija liga na svijetu, a svih dvadeset prvoligaša nalazi se u potpunom ili većinskom privatnom vlasništvu. U toku jedne sezone premjerligaški vlasnici uberu nekoliko stotina milijuna funti od prodaje prava na TV prijenose utakmica.

Ubojstvo Kinga i crnačka borba

Na današnji dan prije 51 godinu ubijen je Martin Luther King. Ovaj poznati govornik protiv rasne diskriminacije tog je dana došao dati podršku komunalnim radnicima u gradu Memphisu koji su štrajkali. Iako je to nešto što se danas rado zaboravlja, rasno potlačivanje bilo je dio pravnog sustava Amerike i većine zemalja Zapada tijekom skoro cijelog 20. stoljeća.

Continue reading Ubojstvo Kinga i crnačka borba

Čovjek s karanfilom

30. ožujka 1952. godine grčka je država smaknula Nikosa Belojanisa. Bio je pripadnih grčkih partizana i jedan od ključnih komunističkih organizatora u toj zemlji. U zatvorima je bio već za vrijeme desničarske diktature 1930-ih. Zatim su ga nakon okupacije nacističke vlasti povlačile po raznim logorima. Tek je 1943. uspio pobjeći i priključiti se Narodnooslobodilačkom pokretu.

Continue reading Čovjek s karanfilom

Ni danas nema pravde za Irce

Prije tjedan dana dobar dio svijeta je slavio dan sv. Patrika ločući pivo i noseći zelenu boju i simbole djeteline u čast Irske. U isto vrijeme svi su ignorirali još jedno zataškavanje britanske odgovornosti za masakr na Krvavu nedjelju 1972. Tog dana prije 47 godina britanske su trupe u Derryju u Sjevernoj Irskoj upucale 28 nenaoružanih civila i ubile 14. Civili su prosvjedovali protiv sustavne diskriminacije koju su doživljavali Irci u dijelu te zemlje koji je ostao pod britanskom okupacijom.

Continue reading Ni danas nema pravde za Irce

Paul Robeson: pjevač revolucije

Glazbenik, pisac, glumac, politički aktivist i sportaš Paul Robeson rođen je 9. travnja 1898. u Princetonu kao sin odbjeglog roba koji je u mladosti pobjegao s plantaže na američkom jugu. Paul je od ranog djetinjstva odrastao u ozračju rasizma i diskriminacije na gotovo svakom koraku, te ga je život u takvim uvjetima konstantnog dokazivanja i borbe za poziciju u društvu izgradio kao borca za prava Afroamerikanaca.

Continue reading Paul Robeson: pjevač revolucije

Antonio Gramsci: Gigant niskog rasta

Vodeći organizator i osnivač talijanskog komunističkog pokreta te jedan od najvažnijih teoretičara marksizma, Antonio Gramsci, rođen je 22. siječnja 1891. u siromašnoj obitelji na Sardiniji. Teški uvjeti života već su mu u djetinjstvu uzrokovali bolest kralježnice zbog koje je ostao izrazito niskog rasta, no to ga nije spriječilo da se stavi u prve redove borbe za pravedniji svijet.

Continue reading Antonio Gramsci: Gigant niskog rasta

Rosa i Karl: 100 godina

Ove godine obilježava se 100. obljetnica njemačke revolucije i brutalnog ubojstva dvoje najznačajnijih njemačkih komunista s početka 20. stoljeća – Rose Luxemburg i Karla Liebknechta. Po narudžbi lidera njemačkih socijaldemokrata, Friedricha Eberta, paravojne grupe protofašista (Freikorps) su nakon poraza tzv. Spartakističkog ustanka 15. siječnja 1919. upali u jedan berlinski stan.

Continue reading Rosa i Karl: 100 godina

Prvi uspješni ustanak robova u povijesti: Haićanska revolucija

U jeku Francuske revolucije, kada su se građani i kmetovi Francuske borili za svoja ljudska prava, nešto još radikalnije odvijalo se u francuskoj koloniji Haitiju. Velika većina tamošnjeg stanovništva bili su robovi oteti u Africi i natjerani silom da rade na plantažama šećerne trske, pamuka i kave, koje su donosile ogromne profite njihovim “vlasnicima”.

Continue reading Prvi uspješni ustanak robova u povijesti: Haićanska revolucija

Stara priča o hrvatskim i srpskim šovinistima

Koji je najbolji način da se Hrvatima ili Srbima skrene pozornost sa njihovih socijalnih problema? Naravno, to da ih se huška jedne protiv drugih. I to nije ništa novo. Stvari su tako funkcionirale puno prije Miloševića i ustaša, pa čak i prije Jugoslavije. Davne 1902. u Zagrebu su izbile nasilne demonstracije protiv Srba nakon objave jednog velikosrpskog teksta u novinama. I tada su ove stalne sukobe poticali ugarski ili austrijski buržuji i njihovi kompradori u Srbiji i Hrvatskoj. Ali postoji jedan pokret koji je dosljedno prokazivao glupost ovog međusobnog šovinističkog huškanja. To je bio radnički i socijalistički pokret. Donosimo reakciju na prosvjede 1902. koja je tada objavljena u zagrebačkom socijalističkom listu Sloboda. Continue reading Stara priča o hrvatskim i srpskim šovinistima

Čileanski 11. rujna i naše gore list

Čovjek sa slike je Čedomil Laušić Glasinović, čileanski marksist-lenjinist dalmatinskih korijena. Rođen je u Punta Arenasu, gradu na samom jugu zemlje u kojem polovinu stanovništva i danas čine potomci hrvatskih radničkih obitelji. Studirao je agronomiju i kao student se priključio organizaciji MIR (Pokret revolucionarne ljevice) koja je na vrhuncu brojala 10.000 članova te se zalagala za oružanu borbu protiv SAD-u odane desničarske vlade u šezdesetima. Godine 1970. Čile na izborima dobiva prvog socijalističkog predsjednika u povijesti, Salvadora Allendea, kandidata liste Narodnog jedinstva, koalicije komunista, socijaldemokrata itd. Continue reading Čileanski 11. rujna i naše gore list

Marcus Klingberg: sudbina židovskog revolucionara

U posljednjem intervjuu koji je dao 2014., godinu dana prije smrti, 95-godišnji izraelski liječnik epidemiolog Marcus Klingberg izjavio je: “ja sam bio i ostao komunist […] Sovjetskom Savezu svi dugujemo za to što je oslobodio Svijet od nacista”. Zbog tog svog “duga”, Markus je trpio mučenja, batine i dvadeset godina robije. Da bismo razumjeli njegovu revolucionarnu sudbinu i njegovu nepokolebljivu predanost, moramo se vratiti povijesti židovskog naroda u Istočnoj Europi, i njegovoj ulogu u radničkom pokretu u prošlom stoljeću. Continue reading Marcus Klingberg: sudbina židovskog revolucionara

Kerestinec: Slava palim drugovima

O razmjerima terora koji je u Kraljevini Jugoslaviji bio uperen protiv boraca za demokraciju najbolje svjedoče zatvorske ćelije pune političkih zatvorenika, prije svega komunista. U jednoj od zatvorskih ustanova, logoru Kerestinec nedaleko Zagreba, bilo je zatočeno više od stotinu partijskih aktivista koji su se u vremenu diktature borili za prava radnog naroda i protiv eksploatacije gradskog i seoskog proletarijata. Među njima bilo je radnika, učitelja, književnika, novinara itd… Uoči nacističke okupacije i uspostave fašističkog režima tzv. Nezavisne države Hrvatske, političke elite nisu željele ukinuti logor i pustiti političke zatvorenike. Continue reading Kerestinec: Slava palim drugovima

Vlado Dapčević 1917.-2001.

Točno sedamnaest godina od njegove smrti treba nešto reći o liku i djelu Vlade Dapčevića. Kada se govori o povijesti revolucija i dosezima radničkih borbi, često se prevelik dio pažnje daje pojedinim ličnostima i manje ili više točnim stereotipima koji ih prate. Tako dolazimo u opasnost da revoluciju blesavo tumačimo kao površan proces kojeg pokreću veliki vođe i nadljudi pa iz vida izgubimo činjenicu da se radi o kolektivnim borbama. Borbama koje su iznijeli nebrojeni potlačeni koji su u te bitke ugradili ogroman dio sebe ili svoje živote.

Ipak, teško je u našoj povijesti pronaći osobu koja na bolji način utjelovljuje komunističku ideju od Vlade Dapčevića. Continue reading Vlado Dapčević 1917.-2001.