Category: Povijest

Nacizam podvaljen pod identitet

Posljednjih godina u mnogim slavenskim zemljama se u supkulturi ili čak mejstrimu pojavljuju simboli koji tobože označavaju slavensku tradiciju. Ali prava priča iza mnogih od njih puno je novija. I puno mračnija.

Ljudska težnja za pripadanjem određenoj široj zajednici, za potvrđivanjem njene trajnije vrednosti i priznavanjem punopravnosti njenog učešća u civilizacijskim i kulturnim dometima čovečanstva, često se zloupotrebljava i podrvgava uskointeresnim tumačenjima koja su, u najvećoj meri, suprotna prvobitnim motivima. Continue reading Nacizam podvaljen pod identitet

Fred Hampton: It’s Class Struggle Goddammit!

 
Prije 50 godina, 4.12.1969., FBI i policija su, doslovno na spavanju, ubili Freda Hamptona, revolucionara, socijalistu, osnivača i predsjednika čikaškog odjeljenja Partije crnih pantera. Fred Hampton je tada imao svega 21 godinu, ali već se pokazao kao beskompromisni borac za pravdu, jednakost i slobodu, za to što je platio najvišu cijenu. Ovako je srčano taj 20-godišnjak govorio kapitalizmu, rasizmu i nužnosti revolucije.

I ta srčanost i dalje živi. Sva moć narodu!

Ubojstvo Kinga i crnačka borba

Na današnji dan prije 51 godinu ubijen je Martin Luther King. Ovaj poznati govornik protiv rasne diskriminacije tog je dana došao dati podršku komunalnim radnicima u gradu Memphisu koji su štrajkali. Iako je to nešto što se danas rado zaboravlja, rasno potlačivanje bilo je dio pravnog sustava Amerike i većine zemalja Zapada tijekom skoro cijelog 20. stoljeća.

Continue reading Ubojstvo Kinga i crnačka borba

Čovjek s karanfilom

30. ožujka 1952. godine grčka je država smaknula Nikosa Belojanisa. Bio je pripadnih grčkih partizana i jedan od ključnih komunističkih organizatora u toj zemlji. U zatvorima je bio već za vrijeme desničarske diktature 1930-ih. Zatim su ga nakon okupacije nacističke vlasti povlačile po raznim logorima. Tek je 1943. uspio pobjeći i priključiti se Narodnooslobodilačkom pokretu.

Continue reading Čovjek s karanfilom

Ni danas nema pravde za Irce

Prije tjedan dana dobar dio svijeta je slavio dan sv. Patrika ločući pivo i noseći zelenu boju i simbole djeteline u čast Irske. U isto vrijeme svi su ignorirali još jedno zataškavanje britanske odgovornosti za masakr na Krvavu nedjelju 1972. Tog dana prije 47 godina britanske su trupe u Derryju u Sjevernoj Irskoj upucale 28 nenaoružanih civila i ubile 14. Civili su prosvjedovali protiv sustavne diskriminacije koju su doživljavali Irci u dijelu te zemlje koji je ostao pod britanskom okupacijom.

Continue reading Ni danas nema pravde za Irce

Paul Robeson: pjevač revolucije

Glazbenik, pisac, glumac, politički aktivist i sportaš Paul Robeson rođen je 9. travnja 1898. u Princetonu kao sin odbjeglog roba koji je u mladosti pobjegao s plantaže na američkom jugu. Paul je od ranog djetinjstva odrastao u ozračju rasizma i diskriminacije na gotovo svakom koraku, te ga je život u takvim uvjetima konstantnog dokazivanja i borbe za poziciju u društvu izgradio kao borca za prava Afroamerikanaca.

Continue reading Paul Robeson: pjevač revolucije

Antonio Gramsci: Gigant niskog rasta

Vodeći organizator i osnivač talijanskog komunističkog pokreta te jedan od najvažnijih teoretičara marksizma, Antonio Gramsci, rođen je 22. siječnja 1891. u siromašnoj obitelji na Sardiniji. Teški uvjeti života već su mu u djetinjstvu uzrokovali bolest kralježnice zbog koje je ostao izrazito niskog rasta, no to ga nije spriječilo da se stavi u prve redove borbe za pravedniji svijet.

Continue reading Antonio Gramsci: Gigant niskog rasta

Rosa i Karl: 100 godina

Ove godine obilježava se 100. obljetnica njemačke revolucije i brutalnog ubojstva dvoje najznačajnijih njemačkih komunista s početka 20. stoljeća – Rose Luxemburg i Karla Liebknechta. Po narudžbi lidera njemačkih socijaldemokrata, Friedricha Eberta, paravojne grupe protofašista (Freikorps) su nakon poraza tzv. Spartakističkog ustanka 15. siječnja 1919. upali u jedan berlinski stan.

Continue reading Rosa i Karl: 100 godina

Prvi uspješni ustanak robova u povijesti: Haićanska revolucija

U jeku Francuske revolucije, kada su se građani i kmetovi Francuske borili za svoja ljudska prava, nešto još radikalnije odvijalo se u francuskoj koloniji Haitiju. Velika većina tamošnjeg stanovništva bili su robovi oteti u Africi i natjerani silom da rade na plantažama šećerne trske, pamuka i kave, koje su donosile ogromne profite njihovim “vlasnicima”.

Continue reading Prvi uspješni ustanak robova u povijesti: Haićanska revolucija

Stara priča o hrvatskim i srpskim šovinistima

Koji je najbolji način da se Hrvatima ili Srbima skrene pozornost sa njihovih socijalnih problema? Naravno, to da ih se huška jedne protiv drugih. I to nije ništa novo. Stvari su tako funkcionirale puno prije Miloševića i ustaša, pa čak i prije Jugoslavije. Davne 1902. u Zagrebu su izbile nasilne demonstracije protiv Srba nakon objave jednog velikosrpskog teksta u novinama. I tada su ove stalne sukobe poticali ugarski ili austrijski buržuji i njihovi kompradori u Srbiji i Hrvatskoj. Ali postoji jedan pokret koji je dosljedno prokazivao glupost ovog međusobnog šovinističkog huškanja. To je bio radnički i socijalistički pokret. Donosimo reakciju na prosvjede 1902. koja je tada objavljena u zagrebačkom socijalističkom listu Sloboda. Continue reading Stara priča o hrvatskim i srpskim šovinistima

Čileanski 11. rujna i naše gore list

Čovjek sa slike je Čedomil Laušić Glasinović, čileanski marksist-lenjinist dalmatinskih korijena. Rođen je u Punta Arenasu, gradu na samom jugu zemlje u kojem polovinu stanovništva i danas čine potomci hrvatskih radničkih obitelji. Studirao je agronomiju i kao student se priključio organizaciji MIR (Pokret revolucionarne ljevice) koja je na vrhuncu brojala 10.000 članova te se zalagala za oružanu borbu protiv SAD-u odane desničarske vlade u šezdesetima. Godine 1970. Čile na izborima dobiva prvog socijalističkog predsjednika u povijesti, Salvadora Allendea, kandidata liste Narodnog jedinstva, koalicije komunista, socijaldemokrata itd. Continue reading Čileanski 11. rujna i naše gore list

Marcus Klingberg: sudbina židovskog revolucionara

U posljednjem intervjuu koji je dao 2014., godinu dana prije smrti, 95-godišnji izraelski liječnik epidemiolog Marcus Klingberg izjavio je: “ja sam bio i ostao komunist […] Sovjetskom Savezu svi dugujemo za to što je oslobodio Svijet od nacista”. Zbog tog svog “duga”, Markus je trpio mučenja, batine i dvadeset godina robije. Da bismo razumjeli njegovu revolucionarnu sudbinu i njegovu nepokolebljivu predanost, moramo se vratiti povijesti židovskog naroda u Istočnoj Europi, i njegovoj ulogu u radničkom pokretu u prošlom stoljeću. Continue reading Marcus Klingberg: sudbina židovskog revolucionara

Kerestinec: Slava palim drugovima

O razmjerima terora koji je u Kraljevini Jugoslaviji bio uperen protiv boraca za demokraciju najbolje svjedoče zatvorske ćelije pune političkih zatvorenika, prije svega komunista. U jednoj od zatvorskih ustanova, logoru Kerestinec nedaleko Zagreba, bilo je zatočeno više od stotinu partijskih aktivista koji su se u vremenu diktature borili za prava radnog naroda i protiv eksploatacije gradskog i seoskog proletarijata. Među njima bilo je radnika, učitelja, književnika, novinara itd… Uoči nacističke okupacije i uspostave fašističkog režima tzv. Nezavisne države Hrvatske, političke elite nisu željele ukinuti logor i pustiti političke zatvorenike. Continue reading Kerestinec: Slava palim drugovima

Vlado Dapčević 1917.-2001.

Točno sedamnaest godina od njegove smrti treba nešto reći o liku i djelu Vlade Dapčevića. Kada se govori o povijesti revolucija i dosezima radničkih borbi, često se prevelik dio pažnje daje pojedinim ličnostima i manje ili više točnim stereotipima koji ih prate. Tako dolazimo u opasnost da revoluciju blesavo tumačimo kao površan proces kojeg pokreću veliki vođe i nadljudi pa iz vida izgubimo činjenicu da se radi o kolektivnim borbama. Borbama koje su iznijeli nebrojeni potlačeni koji su u te bitke ugradili ogroman dio sebe ili svoje živote.

Ipak, teško je u našoj povijesti pronaći osobu koja na bolji način utjelovljuje komunističku ideju od Vlade Dapčevića. Continue reading Vlado Dapčević 1917.-2001.

Sjećanje na istarsku revolucionarku

Giuseppina Martinuzzi (1844.–1925.), učiteljica i revolucionarna književnica iz Labina, jedna je od prvih socijalistica. Iako potječe iz dobrostojeće obitelji, čitav je svoj život posvetila širenju ideja socijalizma i borbi protiv nepravde. Za poziv učiteljice odlučila se kako bi svojim radom pomagala siromašnoj djeci labinskih rudara i seljaka čiju je bijedu promatrala još od malih nogu. Prozvana je “učiteljicom siromašnih”, istakla se kao žestoki zagovaratelj uvođenja obaveznog obrazovanja, no njezino se društveno i političko djelovanje nije ovdje zaustavilo – početkom 20. stoljeća, Martinuzzi prihvaća ideje socijalizma i piše svoje najpoznatije djelo, socijalnu poemu “Ingiustizia” (“Nepravda”). Continue reading Sjećanje na istarsku revolucionarku

Sjećanje na drugaricu

Na današnji dan obilježavamo treću godišnjicu smrti Ivane Hoffmann, prve žene iz zapadne Europe koja je ne žaleći i ne štedeći svoj život poginula boreći se u redovima Marksističko-lenjinističke komunističke partije (MLKP) protiv krvoločnih bandi tzv. Islamske države u Siriji. Drugarica poznata pod ratnim imenom Avaşin Tekoşin Güneş se s drugim kurdskim borkinjama prije tri godine našla u žarištu unakrsne paljbe i pala u herojskoj borbi. Rođena je u Njemačkoj 1. rujna 1995., a sa svojih 19 godina odlučila je otići u slobodnu regiju Rojavu kako bi branila revoluciju i humanizam i kako bi se borila za slobodu rame uz rame s potlačenima. Slava joj!