Pojava građevinske industrije u Hrvatskoj vezana je uz proizvodnju opeke, crijepa i cementa krajem 19. stoljeća, da bi se ostala građevinska industrija (betonski proizvodi, proizvodi od drva i plastike) razvila tek nakon Drugog svjetskog rata. Glavno obilježje građevinske industrije u socijalizmu bio je porast broja zaposlenih u građevinskoj industriji, prije svega zbog izgradnje društvenih stanova i poduzeća. Iako se ponekad apsolutni broj zaposlenih smanjivao, udio građevinskih radnika u ukupnom broju radnika gotovo uvijek se povećavao sve do krize sredinom osamdesetih godina. Tako je građevinska industrija 1987. godine zapošljavala 139.000 radnika što je bio udio od 8,5% u ukupnom broju radnika. Prije devedesetih godina djelovalo je 16 velikih proizvođača predgotovljenih betonskih elemenata, 47 većih proizvođača opeke i crijepa te oko 160 obrtničkih poduzeća. Continue reading Radničke vijesti 10: uništavanje građevinske industrije

Viadukt je još jedna tvrtka čije je zlatno doba bilo za vrijeme gradnje autocesta. Nakon što je gradnja prestala, počeli su se gomilati dugovi i afere. A afere počinju još u devedesetima. Prva istraga se ticala kupnje 24 kamiona. Sumnjalo se kako su kamioni nabavljeni iz Jugoslavije. Taj slučaj je okončan podizanjem kaznene prijave za zloporabu položaja i ovlasti, krivotvorenje službene isprave i kršenje sankcija protiv Jugoslavije. Drugi put policija je češljala poslovanje tvrtke po prijavi zaposlenika koji su ukazivali na nezakonitosti u poslovanju. Postoji čak i nalaz Porezne uprave iz 2002. godine o “Viaduktu”, u kojem se utvrđuje utaja poreza u iznosu od 24 milijuna kuna. Continue reading Sve afere Viadukta

Priča o Coningu – najpoznatijoj građevinskoj firmi u varaždinskoj okolici – je priča usko vezana uz političku karijeru Radimira Čačića. Devedesetih godina počinje se baviti politikom i jedan je od suosnivača HNS-a. To mu je omogućilo da iskoristi promjenu zakona iz  1989. godine čime je za 750.000 maraka kupio 25% dionica poduzeća „Zagorje“. Uskoro dijelu radnika za koje tvrdi da su neradnici i alkoholičari daje otkaz. U pretvorbi i privatizaciji nezakonito je prisvojio Coning i sredinom 1991. godine u Izraelu ulazi u „posao stoljeća” gdje počinje izgradnju 1294 stana. Posao je trajao sve do listopada sljedeće godine kada se povukao i vratio u Hrvatsku ostavljajući iza sebe milijunske dugove. Continue reading Coning – Čačićeva pljačka varaždinskog diva

Prošlost, a vjerojatno i budućnost Osijek-Koteksa jako je slična svim ostalim velikim građevinskim poduzećima u Hrvatskoj. Ogroman rast prihoda počinje potpisivanjem sporazuma iz 2005. godine između Konstruktora, Viadukta, Cesta Varaždin, austrijskog Strabaga te Zagorje Tehnobetona u jednoj poslovnoj udruzi, a Hidroelektre-niskogradnje, Ingre, Kamen Ingrada, GP Dubrovnika i Osijek-Koteksa u drugoj. Oni se ugovorom međusobno obvezuju kako će se dogovarati i dijeliti poslove u cestogradnji. Uglavnom se tu radi o državnim javnim natječajima. Zlatno doba tih građevinskih poduzeća bilo je u vrijeme vladavine Ive Sanadera. U ekspanziji cestogradnje veliki dobitnik bio je i Osijek-Koteks. Rekordne prihode ostvarili su 2008. godine, čak 1,5 milijardi kuna. Continue reading Propast Osijek-Koteksta

Zagorje Tehnobeton, do prije nekoliko godina jedna od najjačih građevinskih tvrtki u Hrvatskoj, zbog duga od 492 milijuna kuna prema dobavljačima početkom lipnja ove godine ušla je u proceduru predstečajne nagodbe.  Sa svojim poslovnim kapacitetima i skoro 800 zaposlenih ova tvrtka predstavlja jedan od najznačajnijih gospodarskih subjekata na području sjeverozapadne Hrvatske. U vrijeme kada je posao cvao Zagorje Tehnobeton  izvodio je najzahtjevnije građevinske radove na području Hrvatske, Mađarske, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova i Austrije.  Danas s neizvjesnim opstankom, firma gubi poslove, a radnicima kasni plaća. Continue reading Neizvjesna sudbina Zagorje Tehnobetona