Tag: Naše heroine / Naši heroji

Čovjek sa slike je Čedomil Laušić Glasinović, čileanski marksist-lenjinist dalmatinskih korijena. Rođen je u Punta Arenasu, gradu na samom jugu zemlje u kojem polovinu stanovništva i danas čine potomci hrvatskih radničkih obitelji. Studirao je agronomiju i kao student se priključio organizaciji MIR (Pokret revolucionarne ljevice) koja je na vrhuncu brojala 10.000 članova te se zalagala za oružanu borbu protiv SAD-u odane desničarske vlade u šezdesetima. Godine 1970. Čile na izborima dobiva prvog socijalističkog predsjednika u povijesti, Salvadora Allendea, kandidata liste Narodnog jedinstva, koalicije komunista, socijaldemokrata itd. Continue reading Čileanski 11. rujna i naše gore list

U posljednjem intervjuu koji je dao 2014., godinu dana prije smrti, 95-godišnji izraelski liječnik epidemiolog Marcus Klingberg izjavio je: “ja sam bio i ostao komunist […] Sovjetskom Savezu svi dugujemo za to što je oslobodio Svijet od nacista”. Zbog tog svog “duga”, Markus je trpio mučenja, batine i dvadeset godina robije. Da bismo razumjeli njegovu revolucionarnu sudbinu i njegovu nepokolebljivu predanost, moramo se vratiti povijesti židovskog naroda u Istočnoj Europi, i njegovoj ulogu u radničkom pokretu u prošlom stoljeću. Continue reading Marcus Klingberg: sudbina židovskog revolucionara

Točno sedamnaest godina od njegove smrti treba nešto reći o liku i djelu Vlade Dapčevića. Kada se govori o povijesti revolucija i dosezima radničkih borbi, često se prevelik dio pažnje daje pojedinim ličnostima i manje ili više točnim stereotipima koji ih prate. Tako dolazimo u opasnost da revoluciju blesavo tumačimo kao površan proces kojeg pokreću veliki vođe i nadljudi pa iz vida izgubimo činjenicu da se radi o kolektivnim borbama. Borbama koje su iznijeli nebrojeni potlačeni koji su u te bitke ugradili ogroman dio sebe ili svoje živote.

Ipak, teško je u našoj povijesti pronaći osobu koja na bolji način utjelovljuje komunističku ideju od Vlade Dapčevića. Continue reading Vlado Dapčević 1917.-2001.

Giuseppina Martinuzzi (1844.–1925.), učiteljica i revolucionarna književnica iz Labina, jedna je od prvih socijalistica. Iako potječe iz dobrostojeće obitelji, čitav je svoj život posvetila širenju ideja socijalizma i borbi protiv nepravde. Za poziv učiteljice odlučila se kako bi svojim radom pomagala siromašnoj djeci labinskih rudara i seljaka čiju je bijedu promatrala još od malih nogu. Prozvana je “učiteljicom siromašnih”, istakla se kao žestoki zagovaratelj uvođenja obaveznog obrazovanja, no njezino se društveno i političko djelovanje nije ovdje zaustavilo – početkom 20. stoljeća, Martinuzzi prihvaća ideje socijalizma i piše svoje najpoznatije djelo, socijalnu poemu “Ingiustizia” (“Nepravda”). Continue reading Sjećanje na istarsku revolucionarku

Grad Belfast u Sjevernoj Irskoj je 15. travnja 1972. godine eksplodirao u velikoj pobuni. Podignute su barikade, cijeli kvartovi su oslobođeni, a okupacijska sila Velike Britanije kasnije je prijavila kako je samo tog dana pretrpjela više stotina napada, što oružanih, što kamenjem i drugim predmetima. Povod za ustanak u kojem su sudjelovali i oni otprije politički aktivni i klinci koji su prvi puta u ruke uzeli molotovljev koktel bila je vijest da su britanski specijalci ranije tog dana u zasjedi ubili “Velikog Joea McCanna”, najtraženiju osobu na britanskom popisu i lokalnog heroja radničke klase. Nakon tri dana uličnih borbi, obitelj je dobila njegovo tijelo, a na sprovodu se pojavilo preko pet tisuća ljudi koji su ga u vječnost ispratili uz oružanu pratnju njegovih suboraca. Continue reading Tko je bio Joe McCann?

Kako je malo tursko selo promijenilo povijest

U većini zemalja, pojava revolucionarnog pokreta vezana je uz krajeve svjetskih ratova. Nakon Prvog svjetskog rata su na krilima Oktobra nastale komunističke partije u većini zemalja Europe te su pokrenute brojne iako kratkotrajne revolucije poput one u Mađarskoj ili Njemačkoj. Continue reading Kızıldere: rodno mjesto revolucije u Turskoj i Kurdistanu

Povodom 41. obljetnice ubojstva Pierrea Overneya, objavljujemo priču o njegovoj žrtvi i pokretu kojem je pripadao, a čiju tradiciju i mi slijedimo. Tekst iz prvog broja našeg časopisa “Revolucija”.

Godina 1968. jedan je od najsnažnijih revolucionarnih simbola. Nigdje ta godina ne znači više nego u Francuskoj, u kojoj su te godine prvo studentska, a onda i radnička pobuna do temelja uzdrmali sistem. Ti pokreti bili su i prvi značajniji nastup jednog novog revolucionarnog pokreta koji je bio razočaran u kompromisersku i foteljašku politiku Komunističke partije i teorijski revizionizam u Sovjetskom savezu, tražio je povratak revolucionarnom marksizmu-lenjinizmu, a inspirirao se Kulturnom revolucijom u Kini. Continue reading Tko je bio Pierre Overney?

Na današnji dan prije točno deset godina umro je Vlado Dapčević, najpoznatiji komunist, politički zatvorenik bivše Jugoslavije, čovjek čije političko nasljeđe živi i dalje i u našoj organizaciji iako je osnovana sedam godina nakon njegove smti. Iako je Vlado dobar dio svoje aktivističke karijere proveo u zatvoru, uspio je svojim beskompromisnim stavovima i svojom dosljednom borbom protiv oportunizma u komunističkom pokretu ostaviti časno nasljeđe revolucionarnom pokretu na prostoru bivše Jugoslavije. Kao jedan od onih komunista koji su se politički kalili u najtežim vremenima monarhističke diktature prve Jugoslavije, Vlado je prezirao karijerizam i sebičnost u partiji. Zbog toga je ulazio u stalne sukobe s vrhom partije kad god bi u njemu primjetio znakove korupcije. No ti sukobi nisu sprječavali Vladu da uvijek bude u prvim redovima, bilo na ulici u demonstracijama, bilo u planinama s partizanima. Continue reading Nasljeđe Vlade Dapčevića