Julian Assange uhapšen je jučer u ekvadorskoj ambasadi u Londonu. Još 2006. osnovao je WikiLeaks, neprofitnu organizaciju koja se bavi objavljivanjem, odnosno “curenjem” povjerljivih informacija o zločinima koje vlade nastoje zataškati. U poznatom “incidentu” u travnju 2010. objavio je jezivu snimku američkog zračnog napada iz 2007. godine u kojem je namjerno ubijeno 18 iračkih civila.
“Ako su ova ubojstva bila zakonita i u skladu s pravilima službe, onda su pravila službe veoma pogrešna,” govorio je Assange.
Iste godine WikiLeaks je počeo objavljivati desetke tisuća američkih dokumenata vezanih uz rat u Afganistanu, koji su prikazivali brojne američke zločine nad civilima. Američke vlasti optužuju Assangea da je pomagao Chelsea Manning da upadne u zaštićene kompjutere, što je dovelo do objave dokumenata o zločinima. Chelsea je također od nedavno ponovo u zatvoru.
U Ambasadu Ekvadora u Londonu Julian Assange se sklonio prije sedam godina kako bi izbjegao ekstradiciju u Švedsku, koja ga je tobože tražila zbog optužbi za silovanje, iako je bila riječ samo o pokušaju da ga se preko Švedske izruči SAD-u. Prijava u Švedskoj je u međuvremenu povučena, ali su ga SAD i VB nastavili progoniti.
Assange se našao u nemilosti svojih ekvadorskih domaćina nakon što je novi predsjednik te zemlje Moreno na američki nagovor prekršio sva svoja izborna obećanja i izdao “zviždača” ratnih zločina.
Jučer smo gledali prizore njegovog iznošenja iz ambasade i hapšenja koje samo po sebi predstavlja kršenje svih pravila političkog azila. Još važnije od toga, postavlja se pitanje u kakvom to sustavu živimo kada se kao najgori kriminalci progone oni koji besplatno otkrivaju informacije o zločinima vlada i korporacija. Dok se istodobno kao heroji slave oni koji naše privatne podatke prodaju istim tim vladama i korporacijama.