Privatizacija HŽ Carga još je jedna priča o privatizaciji strateških državnih poduzeća, uništavanih od strane svih vlasti i njihove kompradorske politike, a sve u svrhu lakše prodaje stranim gazdama. Godine neulaganja u infrastrukturu i opremu, zapošljavanje podobnih, a nesposobnih pojedinaca, stvaranje dodatnih visoko plaćenih menadžerskih radnih mjesta, izvlačenje novca iz poduzeća, nepotrebno zaduživanje, namjerno uništavanje, luksuzno trošenje, prihvaćanje nepovoljnih poslova, preplaćivanje poslova, krađe, smanjenje obujma posla i drugo, samo su mali dio dobro uhodanog scenarija čiji je cilj stvoriti javno mišljenje u kojem se naglasak stavlja na “gubitaša“, “opasno poduzeće“, “višak radnika” itd. čime bi se olakšala privatizacija.
Taj proces privatizacije počinje na razini zakonodavne politike, prvo na razini EU, a zatim svaka država usklađuje zakone. Ti zakoni dolaze pod maskom “liberalizaciji tržišta” i “ukidanja monopola”. U početku prividno mogu postojati mala poduzeća koja će nuditi prijevozne usluge, no ubrzo ih istisnu velika poduzeća jer je prirodni cilj željezničkog prometa integracija raznih usluga, odnosno, ponovno na temelju slobodnog tržišta nastaje monopol.
Cijelim ovim procesom postiže se jedina svrha liberalizacije – pogodovanje multinacionalnim kompanijama.
Tako je na ljeto pokrenuta dugo najavljivana privatizacija HŽ Carga, a od nekoliko ponuda izabrano je rumunjsko poduzeće iz “Gampet grupe” koje razliku od drugih ponuditelja, kroz Hrvatsku ne vozi ni tonu tereta. Vlasnik grupe, Gruia Stoica se nalazi pod istragom rumunjskog Ureda za organizirani kriminal i terorizam (DIICOT) zbog utaje poreza, privatizacijske prijevare i drugih poslovnih malverzacija upravo u sektoru željeznica i cargo prijevoza! Za 75% poduzeća, dogovoren je iznos od 1,1 milijardu eura.
Unatoč tome, ušlo se u pregovore, a kupcu su stavljeni na raspolaganje svi podaci HŽ-a Cargu, a zatražio je promatranje cijele tvrtke kako bi vidjeli u kakvom se stanju nalazi i koje probleme ima.
Jedan od tih problema rješava se u tom privatizacijskom procesu, a to je “potreba za otpuštanjem viška radnika”. Odnosno “treba” dovesti poduzeće u stanje u kojem će jedan radnik raditi posao najmanje dvojice. U HŽ Cargu radi oko 3300 radnika, a govori se o otpuštanju čak polovice. Otpuštanje radnika provodi se u privatizacijskom procesu, a ne nakon prodaje, iz razloga što otpremnine i ostale troškove otpuštanja snosi sadašnji vlasnik (država) čime se ne opterećuje novi vlasnik. U HŽ Cargu za sada nije došlo do otpuštanja zbog čega je uprava smijenjena, a na njeno mjesto dovedena nova sa jasnim ciljem.
Proteklih dana u medijima se ponovno naveliko pisalo o privatizaciji HŽ Carga i rokovima koje je Ministarstvo prometa postavilo kupcu, Grampet grupi, o dostavi dokumentacije. Najavljivano je da će, ukoliko se garancije banaka za preuzimanje Vladinih jamstava u visini 800 milijuna kuna ne predaju, Ministarstvo prometa prekinuti pregovore s rumunjskom tvrtkom, a natječaj najvjerojatnije biti poništen. Grampet Grupa je u subotu priopćila da u pregovorima s hrvatskom vladom oko privatizacije hrvatske tvrtke nije zadan krajnji rok i da se svi ostali rokovi s njihove strane poštuju.
Ovime je ponovno otvoreno pitanje oko privatizacije i što uistinu želi Grampet grupa. Ukoliko Grampet grupe ne kupi HŽ Cargo ipak može ući na hrvatsko tržište željezničkog prijevoza robe. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju i liberalizacije tržišta prijevoza, bilo koja cargo tvrtka iz Europske unije može prevoziti robu željeznicom u Hrvatskoj. U tom će slučaju Grampet grupa od Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga zatražiti dozvolu za ulazak na hrvatsko tržište te sa zainteresiranima sklopiti ugovore o prijevozu. Zahvaljujući promatranju sada imaju detaljan uvid u njeno stanje, komercijalne ugovore, stanje tehnike, stručnog kadra i druge podatke, nakon čega jednostavno mogu odustati od kupnje i za nekoliko se mjeseci pojaviti na tržištu kao konkurent HŽ Cargu.
Unatoč svim aferama Grampet grupa je najveći prijevoznik u željezničkom teretnom prometu u srednjoj i istočnoj Europi. U voznom parku ima 50.000 vagona i 1300 lokomotiva, zapošljava 18.000 radnika. Grampet Grupa trenutačno posluje u Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Ukrajini, Rumunjskoj, Bugarskoj i Moldaviji. U 2012. godini Grampet je imao prihode od 186 milijuna eura i dobit od 6,3 milijuna eura.
Bez obzira ostvari li se privatizacija HŽ Cargasa Gampet grupom ili nekim drugim neminovno je otpuštanje velikog broja radnika i prepuštanje javnih dobra u ruke krupnog kapitala. Prepustiti javna dobra znači služiti stranom kapitalu na štetu radnika i dugoročno voditi u još goru propast.